Održan sedmi sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i Evropske unije 07.12.2017. godine

U Podgorici je 07.12.2017.godine, održan sedmi sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i Evropske unije. Sastanak je sa crnogorske strane otvorio ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović, a u ime EU, šef Jedinice za Crnu Goru u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Tomas Haglajtner, sastanku u ime Uprave za javne nabavke a i u svojstvu Šefa Radne grupe za Poglavlje 5 Javne nabavke prisustvovao je Direktor doc dr Mersad Mujević.

Šef Jedinice za CG u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Tomas Haglajtner je, u svom uvodnom obraćanju, ocijenio da je pravi momenat za održavanje sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, nakon govora predsjednika EK Žan-Kloda Junkera, koji je CG označio kao jednu od predvodnica u procesu pristupanja EU. Haglajtner je istakao da će princip individualnih postignuća, odnosno napretka koji ostvaruje svaka zemlja prema EU, i ubuduće opredjeljivati tempo pristupanja Uniji.

On je ukazao na važnost reforme javne uprave, kao pokretača koji omogućava da CG bude predvodnica u procesu pristupanja ali i istakao između ostalog  da izmjene i dopune zakona o javnim nabavkama koje su usvojene u junu 2017. izazivaju zabrinutost, jer nijesu dovele do većeg usklađivanja s pravnom tjekovinom. Izraziće žaljenje zbog toga što su ove prelazne izmjene i dopune usvojene od strane parlamenta po hitnom postupku i bez prethodne odgovarajuće javne rasprave, prema informacijama koje su dostupne. Izražena je i zabrinutost oko kašnjenjenja zakona o koncesijama i JPP, konstatovao je i kašnjenje uvođenje elektronskih javnih nabavki. Konstatovano je i da kapaciteti Uprave za javne nabavke i Uprave za inspekcijske službe su nedovoljni za djelotvorniju kontrolu ugovornih procedura i dodjele ugovora. Pored toga, Državnoj komisiji za kontrolu javnih nabavki i dalje nedostaju odgovarajućih ljudskih resursa i savremene metode rada, naročito u pogledu postojanog porasta broja žalbi. Naglasio je da javne nabavke boluju od pretjerano formalističkog pristupa i pretjerane usresrijeđenosti na cijenu kao jedinog kriterijuma za dodjelu i da se mora uložiti više u ocjenjivanje i poboljšanje učinka postupaka nabavki, kao što su rizici od neregularnosti i faktora koji smanjuju konkurentnost  i sistematičnije upotrebe okvirnih ugovora. Podsjetio je da pravo EU samo pod izuzetnim i usko definisanim uslovima dozvoljava zaključivanje međunarodnih sporazuma izuzetih od pravila javnih nabavki i da Crna Gora još uvijek nije predala Komisiji spisak međunarodnih sporazuma, postojećih i onih u pripremi, koji se bave javnim nabavkama ili na drugi način utiču na primjenu nacionalnih pravila za nabavke a kroz odredbe o izuzećima.

Na kraju je istakao da se nada da će crnogorske strane iskoristiti trenutni zamah koji postoji u EU, i da će to dovesti do opipljivih napredaka u oblasti javnih nabavki u najskorijem vremenu. Da se raduje budućoj saradnji i želi da nam pomogne na tom putu.

Šef Radne grupe za Poglavlje 5 Javne nabavke i Direktor Uprave za javne nabavke doc dr Mersad Mujević istakao je da je CG od prethodnog sastanka Odbora ostvarila određeni napredak kako u zakonodavnoj tako i u administrazivnom dijelu i nastavio izlaganje pojašnjavajući komentare Evropske Delegacije.

Što se tiče komentara za Izmjene  i dopune ZoJN iz 2017 ukazujemo da je Skupština CG, 29. juna 2017. godine usvojila izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama („Sl.list CG br. 42/11, 57/14 i 28/15) i objavila isti u („Sl. listu“ CG br. 42/17), da je nakon toga Ministartsvo finansija utvrdilo odgovarajuću podzakonsku regulativu, ali se ne možemo u cjelosti složiti da donesene izmjene predstavljaju korak unazad, te da su iste donesene na netransparentan način i ako u nekim djelovima ovih izmjena postoji ozbiljni izazovi koje najhitnije moramo revidirati i uskladiti sa važećim Direktivama EU. Na to vrijedno radimo i želim Vas obavijestiti da ćemo Nacrt ZoJN koji će se uskladiti u najvećoj mogućoj mjeri sa Direktivama iz 2014 biti gotov do kraja ove godine i isti dostaviti na utvrđivanje Vladi i javnu raspravu. No, da bi se pristupilo kvalitetnoj izradi Novog Zakona o javnim nabavkama, a koji bi pratio paket Direktiva EU iz 2014 godine, mi smo u toku 2017 godine radili i uradili „Analiza efekata primjene izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama („Sl.list 42/11, 57/14 i 28/15) u praksi i izradila SWOT analizu i Analiza usaglašenosti izmjena i dopuna ZoJN i zahtjeva novih Direktiva 2014/24/EU i 2014/25/EU“, analizom su identifikovani loše i dobre strane postojećeg zakonskog rješenja. Želim podsjetiti da pripremu ovih izmjena ZoJN koje su danas na snagu je pratila aktivnost kroz različite forme komunikacije sa javnošću  kroz  uspostavljeni „help desk“ u Upravi za javne nabavke, tokom obuka, seminara i radionica sa naručiocima i ponuđačima, raznim forumima i dr, zatim kroz analiza donešenih rješenja Državne komisije i odluka Upravnog suda, analiza drugih propisa od značaja za javne nabavke, usaglašenosti ovog zakona sa Zakonom o upravnom postupku,takođe su  održane brojne konsultacije sa predstavnicima ponuđača preko njihovih udruženja, kroz aktivnosti PKCG, UPCG, MBA i ZoCG, održane javne konsultacija sa naručiocima, kroz aktivnu skupštinsku procedru, te da u suštini ne možemo govoriti da je javnost „zaobiđena“…možda formalno pravno ali suštinski ne.

Međunarodni sporazumi-u saradnji sa MVP i MEP dostavili smo određene sporazume nastojaćemo da u najskorijem vremenu dostavimo i ostale sporazume.

Koncesije i JPP-oba zakona su u završnoj fazi i po informacijama iz MF i ME biće do kraja decembra poslati na Mišljenje EK, isti prate Direktivu 23 iz 2014 godine.

Konstatovati kašnjenje sa pripremama za uvođenje elektronskih javnih nabavki, tačno je da smo imali kašnjenje u pripremi aktivnosti oko e projekta…koje je bilo uslovljeno formiranjem nove Vlade i preraspodjele nadležnosti pojedinih Ministarstava, ukudanja nekih Ministarstava…gdje je sa novim ministrima trebalo izraditi set aktivnosti i prije svega saglasnosti na nova softverska rješenja predviđenja e projektom moraju biti kompatibilna sa postojećom IT infrastrukturom. No to je sada za nama i mi I fazu postupka nabavke bi trebali otvoriti naredne sedmice…što će rezultirati izradom liste kvalifikovanih ponuđača … i time stvaranja predpostavke za drugu fazu podnošenja konačnih ponuda. Imenovana je komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda.

Što se tiče administrativnih kapaciteta i modernih tehnika istakao je dr Mujević da je u periodu 2017 godine Vlada CG i MF sa pažnjom ovo pitanje tretirala i osnažila kapacitete UzJN, DK i UzIP, tako da danas imamo sljedeću sliku; U UzJN od 20 sistematizovanih mjesta 19 mjesta je popunjeno …očekuje se da do kraja I KV 2018 godine popunimo i ovo jedno mjesto. U UzIP gdje je u 2017 godinu poslove inspekcije radilo dva inspektora sada imamo tri stalno zapošljena, a za dva nova inspektora raspisan je javni konkurs 25.novembra t.g. i procedura izbora će se okončati do kraja godine što će činiti 5 Inspektora.U DK pored 5 stalnih članova komisije izabrana su i imenovana još dva nova člana u toku novembra mjeseca t.g. i sada ih je 7…takođe je pojačana i stručna služba komisije sa 6 novih službenika. Ovo su sjajne predpostavke za adekvatan odgovor na bolje praćenje realizacije ugovora, obuka, i kontrole…a time i skraćenja roka trajanja rješavanja po žalbi ponuđača. Statistika za sve tri institucije se redovno dostavlja MEP a ono ED u PG.

Ističemo da UzIP nema adekvatno softversko rješenje za funkcionisanje kako bi se unaprijedio sistem praćenja rizika u postupcima javnih nabavki s jedne strane i unaprijedio sistem evidencije u vršenju inspekcijskog nadzora s druge strane. U decembru 2016. godine izrađen je i stavljen u funkciju softver za praćenje predmeta Državne komisije kao i za izvještavanje, koji omogućava efikasniji i jednostavniji rad DK, brzo i jednostavno pripremanje godišnjeg izvještaja koji DK podnosi Skupštini CG, te lakše i brže pripremanje statističkih i stručnih izvještaja, ujednačavanje prakse.

Što se tiče cijene, Prema članu 55. Direktive 2004/18 i članu 53. Direktive 2004/17 kao i čl. 93 našeg ZoJN postoje dva kriterija za dodjelu ugovora: Najniža cijena i Ekonomski najprihvatljivija ponuda. Oba kriterija su jednaka; ne postoji preferencija kada su oni u pitanju.

U praksi kriterijum ekonomski najprihvatljivije ponude se koristi mnogo češće nego kriterij najniže cijene, nije ovo slučaj samo u CG. Analiza objavljenih obavještenja o javnoj nabavci u TED-u pokazuje, u većini postupaka uopšteno, se češće koristi kriterijum najniže cijene (npr. Litvanija 90%, Kipar 80%, Poljska 91%, Slovenija 70%,). Ovaj procenat u našoj zemlji po podacima za 2016 godinu je 93,02 % u korist najniže cijene. Nijesmo zadovoljni, radićemo i na tome i redovno Vas obavještavati u sklopu našeg 6 mjesečnog Izvještaja. Januar 2018 je prva prilika.

Procjena uspješnosti, upravljanje rizicima i dr, dr Mujević je istakao: Standardni model životnog ciklusa nabavki uključuje pet glavnih faza; Definisanje cilja projekta; Planiranje i analiza rizika; Implementacija; Završetak i Ocjena. Poslije preliminarne provjere o dostupnosti i konsekventnoj dodjeli sredstava, neophodno je, u cilju zaključenja faze planiranja, izvršiti i procjenu rizika, kao i analizu o razmatranju rizika. Može se reći da uspjeh projekta javnih nabavki zavisi od mnogih faktora, a naročito od njegovog besprijekornog plana i od efektivnog minimiziranja rizika (od remetećih faktora iz eksternih i internih izvora). Zbog ove činjenice procjena rizika i analiza razmatranja rizika obavezno mora biti dio nacrta i konačnog planiranja.

Rizik je mogućnost da će se desiti nešto što će narušiti urednu realizaciju projekta. Neke rizike je moguće jednostavno izbjeći (npr. preventivni poziv/blagovremena najava ponuđaču da se od njega očekuje da isporuče neke važne inpute za projekat u odredjenom roku). Tim za izradu projekta ne može eliminisati svaki faktor rizika koji može negativno uticati na njegovu urednu realizaciju. Nacrt projekta koji isključuje bilo kakav rizik mogao bi sugerisati rješenja koja su predugačka i suviše skupa.

Upravljanje rizikom podrazumijeva sljedeće korake: prepoznati moguće rizike, procijeniti vjerovatnoću njihovog javljanja i kvantifikovati njihove potencijalne nepovoljne efekte, sugerisati i realizovati preventivne i/ili korektivne mjere. Procjena i upravljanje rizicima inače zahtijeva različitu vrstu razmišljanja u poređenju sa uobičajenim, svakodnevnim. U tom smislu, pitanja kao što je: “ Šta bi se sve moglo dogoditi što bi prouzrokovalo probleme našem projektu? “,  redovno se postavljaju. Rizici mogu proisticati iz samog projekta i iz njegovog okruženja. Pravimo razliku između internih i eksternih rizika. Postoje brojni uzroci koji mogu da dovedu do pojave raznovrsnih rizika u ciklusu upravljanja projektom javnih nabavki, kao npr.:

  1. a) ustanovljavanje nerealnih potreba u fazi definisanja projekta javnih nabavki (ponuđači neće moći kvalitetno odgovoriti na zahtjeve iz tenderske dokumentacije);
  2. b) ustanovljavanje nerealne dinamike (neizvodljivih ili čak nerealnih rokova) ustanovljavanje nerealne procjene troškova i posljedično obezbjeđenje neodgovarajućih sredstava (ponuđači neće moći podnijeti ponude unutar procijenjene vrijednosti javne nabavke);
  3. c) nekompetentnost naručioca / službenika za javne nabavke u upravljanju projektom /provedbom postupka javne nabavke faktori izvan kontrole naručioca (član 25 Zakona – radovi ili usluge koje nijesu inicijalno uključeni u projekat ili prvobitni ugovor, postaju neophodni kroz nepredviđene okolnosti)

Pošto su rizici prepoznati i procijenjeni, urađene su dvije Metodologije za upravljanje istima koje su javno objavljene na Portalu UzJN www.ujn.gov.me .

Na kraju je g-din Mujević istakao da se nada da će crnogorska strana sigurno iskoristiti ove „kritike“ kao dobar alat za dalje ubrzane reforme i da će to dovesti do vidnog napredaka u oblasti javnih nabavki u najskorijem vremenu.

Raduje se budućoj saradnji i želji da nam ED pomogne na tom putu.

Sastanku je u ime UzJN prisustvovala i prof. Svetlana Tomović, samostalni savjetnik u Službi za opšte poslove i finansije.

Agenda u prilogu.

PDFDownload

 PR Služba Uprave